9.5 C
Rijeka

Mirko Marić, tipično riječki razuman transfer

Mirko Marić zabio je 62 HNL gola u karijeri; za jedan gol je kratak od liste 25 najboljih strijelaca u povijesti natjecanja. Nije bio najbolji strijelac lige, jer kada je sve ukazivalo na to, u sezoni 2019./2020., Antonio Mirko Čolak je u posljednjem kolu zabio četiri gola Istri 1961 i zbog manjeg broja utakmica ima prednost nad Marićem i Caktašem. Koji su pritom i s bijele točke postigli 6 odnosno 8 golova.

Tog ljeta Marić prihvaća ponudu drugoligaša Monze i u najunosnijem transferu Osijeka u povijesti odlazi u Italiju. Čolak je završio u PAOK-u za duplo manju odštetu (3,5 milijuna plus 15% sljedeće prodaje) nego što je Monza s bonusima isplatila za Marića (7 milijuna).

Borba se 2020. godine vodila i na klupskoj razini: za povijesno drugo mjesto, koje je vodilo u Ligu prvaka, izravno su igrali Osijek i Lokomotiva. Autogolom Lončara u 88. minuti, umjetna Lokomotiva Gorana Tomića preuzela je drugo mjesto, kojeg bi, da je ostalo neriješeno, osvojila Rijeka.

Antonio Mirko Čolak i Mirko Marić bili su i ostali tek HNL igrači. Njihovi plafoni nisu donji dom Liga petice već lige slične ili za nijansu veće kvalitete od HNL-a. Turska, Austrija, Grčka, Poljska, Švedska, Škotska ili druge lige jačih nacija. I zato njegov dolazak ne treba promatrati kroz roze naočale igrača od “sedam milijuna eura”.

Obojica su, na vrhuncu svojih karijera, propustili napraviti iskorak. Marić je prvu godinu u Italiji izgubio na ulaske s klupe, u drugoj je posuđen fenjerašu druge lige Crotoneu, a u trećoj ga je Monza u potpunosti prekrižila i nije upisao nijedan nastup. I dolazimo do četvrte, trenutne, gdje je u jesenskoj polusezoni deset puta zaigrao. Od toga je devet puta ušao s klupe, zabio jedan pogodak… Isto koliko i Josip Brekalo.

Marić je upravo ono što Rijeci treba. Igrač neupitne kvalitete za HNL, koji neće biti glavna “devetka” u hijerarhiji.

Nema Marić garantirano mjesto u vrhu napada, kojeg trenutno čine tek dva imena. Dinamo ih pak ima pet, a Hajduk tri. I dok Poljudske škarice nitko neće oduzeti Jorge Obregonu, dva gola u dva kola – prvi put u dvije i pol godine – nisu dovoljna da u očima navijača preko noći postane ključan igrač. Obregon je snažan igrač koji odlično zadržava loptu, ali ne sudjeluje dovoljno u kreaciji igre i proigravanju. Franjo Ivanović je brz i okomit, ali nedovoljno iskusan da zabija kao na traci. Osim što pruža novu opciju u napadu, Marić će pritom skinuti malo pritiska s mladog Ivanovića, ali mu potencijalno omogućiti i pokoji nastup na poziciji lijevog krilnog napadača, što je znao igrati u Njemačkoj i u mladoj reprezentaciji.

Prema običaju, Rijeka donosi najinteligentniju odluku.

Marić, Ivanović i Obregon kroz brojke i slova

Marić dolazi popuniti prazninu kakvu Rijeka ima u napadu i može Rijekinoj igri dati novu dimenziju. U oproštajnoj HNL sezoni, Marića smo usporedili sa svim napadačima Rijeke iz okolnih sezona: u kvaliteti dodavanja i napadačkim sposobnostima. Valja napomenuti da sve promatrane metrike kao i obično znatno ovise o stilu igre pojedine momčadi, trenerovim zamislima oko uloge igrača i brojnim drugim faktorima. Nije nam cilj usporedbom dva broja donositi zaključke, već prikazati razlike u profilu igrača. Dodatnu napomenu stavljamo za Jorge Obregona, čija je ovosezonska minutaža (601 minuta) značajno niža od konkurencije (u prosjeku 2180 minuta igre).

Za duplo je bolji od Josipa Drmića u okomitim, progresivnim dodavanjima, a i sam Drmić je iznad konkurencije.

Kada gledamo kvalitetu u završnici, isključivanjem golova iz jedanaesteraca, ponovo je najbolja sezona karijere Josipa Drmića nedostižna. A prema minutaži, Marić iz svoje najbolje HNL sezone stoji rame uz rame s prošlosezonskim Friganom odnosno ovosezonskim napadačima. Ipak, dodavanjem faktora kreacije, vidljivo odskače od prosjeka u pozitivnom smislu.

Slično je vidljivo i pogledom na okomitost: dok su hladnokrvniji strijelci (Frigan, Čolak i Drmić) birali svoje trenutke, Marić se smjestio između ovosezonskih napadača. Pritom je bliži parametrima Obregona nego uvjerljivo okomitijem Ivanoviću. Na okomitoj (y osi) prikazali smo uspješnost ofenzivnih duela zbrojenu s pretrpljenim prekršajima, sve u prosjeku na 90 minuta igre.

Mirko Marić stiže na polugodišnju posudbu u klub protiv kojeg je u karijeri najčešće nastupao: čak 22 puta. Pritom je, donekle porazno, postigao tek tri pogotka, a Rujevicu ne pamti po dobrom: dva remija i jedna pobjeda u 11 utakmica.

Grafom iznad prikazali smo njegovu oproštajnu HNL sezonu, gdje je u širem uzorku nego inače (uključili smo i krilne napadače) bio među najboljima. Iako su mu konkurenti bili Čolak, Oršić, Petković, Franko, Gorgon, Murić i mnogi drugi.

Dolazi s 28 i pol godina, što u rječniku HNK Rijeka diže alarm radi slabog potencijala prodaje. Ali njegova motivacija je jasna: neće biti ni prvi ni posljednji koji bi unutar samo par mjeseci trebao od otpisanog viška u talijanskom prvoligašu, postati ponajbolji napadač lige.

Nije slučajno u svojoj rekordnoj sezoni to već ostvario.

A uskoro bi isto mogao ponoviti i Marko Rog… Jer namirisao je Miško krv.


Definicije statističkih nogometnih pojmova:

Kvalitetu dodavanja računamo kroz uspješan broj dodavanja zbrojen s uspješnim brojem kratkih i srednjih dodavanja.
Ključnim dodavanjem (engl. key pass) smatra se svaka lopta po podu koja stavi primatelja u gol šansu.
Očekivana asistencija (engl. expected assist; xA) je dodavanje koje bi primatelj trebao pretvoriti u pogodak.
Osvojen prostor/teren (engl. progressive run) je prenošenje lopte u posjedu, tijekom kojeg igrač pokrije barem 10, 15 ili 30 metara terena. Udaljenost ovisi o tome je li igrač loptu i primio i predao u svojoj polovici (trk od minimalno 30 m), primio u svojoj, a predao u protivničkoj polovici (15 m), odnosno primio i predao u protivničkoj polovici (10 m).

Progresivno dodavanje (engl. progressive pass) je identično kao osvojen prostor, ali putem prizemno dodane lopte suigraču.
Očekivana asistencija (engl. expected assist, xA) – statistička vjerojatnost postizanja pogotka iz upućenog dodavanja, čime dodavanje efektivno postaje asistencija.
Očekivani gol (engl. expected goal, xG) – statistička vjerojatnost postizanja pogotka iz udarca. Ovisi o desecima faktora. Pročitajte detaljnije u članku Ofenzive.

Sviđa Vam se tekst? Preporučite članak poznanicima:

Preporučujemo

Zato je Rijeka prva

Borba u Turopolju pokazatelj je recepta kako će Rijeka gaziti dalje.

Tko je bez grijeha, neka prvi baci aut

Rijeka je rutinski preko Istre 1961 stigla do nove...afere!?

Može li Brighton, pardon Rijeka, ponovno uspjeti?

Dva modelom poslovanja vrlo slična kluba: saznajte što sve veže Rijeku i Brighton.

Jadranski derbi heroja iz sjene

Poljudski veni, vidi, vici kroz brojeve.