12.1 C
Rijeka

Nepostojeća afera: Rijeka, HNS i UEFA

Uz javno dostupne dokumente UEFA-e i CFCB-a, donosimo činjenice i sve detalje afere koja to nije. Ne, hrvatski klubovi neće biti izbačeni iz Europe.

U samo pet sati na bespućima interneta koja se dotiču domaćeg (d)nogometa, izašlo je više od 40 članaka koji su uglavnom kopija izvorno objavljenog teksta na Nacionalu.

Nacional, u suradnji s Nogometplus portalom, prvi je objavio vijest s detaljima iz UEFA-ine analize financijske održivosti i licenciranja, koja je javnosti dostupna od 19. siječnja, a koja se, u slučaju hrvatskog nogometa, temelji na nagodbi HNS-a i UEFA-e iz rujna 2023. godine. Od osam odlomaka objavljenog teksta, netočni navodi prisutni su u čak četiri odlomka.

Suprotno rečenicama u tom tekstu, protekla sezona HNL-a nije bila “praktički neregularna”, a izdane licence (za domaća natjecanja) Rijeci i Osijeku nisu bile “nelegalne”. I dok pojam “negativnih bodova” u HNS-ovom pravilniku postoji, nisu definirane radnje koje se kažnjavaju takvom kaznom, niti je stoga riječ o “prevari” i “dovođenju u zabludu”.

“Regularnost natjecanja HNL-a” dovedena je u pitanje, što je pogrešno, ali iz drugog razloga. Regularnost domaćih natjecanja dakako ne postoji još od događaja iz svibnja 1999. godine, a i kasnije je narušena u nekoliko navrata. Primarno ne izbacivanjem Hajduka u niže lige radi višegodišnjeg poslovanja pod blokiranim računom, preko tvrtke Hajduk Sirio, a kasnije i radi postojanja NK Lokomotiva u istom rangu kao i GNK Dinamo.

Navedeni postupci ni na koji način nisu utjecali na regularnost natjecanja u hrvatskim okvirima jer se radi o licenci za Uefina natjecanja.

Priopćenje HNS-a

Isti tekst su bez pokušaja provjere istinitosti prenijeli mnogi domaći mediji, da bi u narednim satima reagirala oba kluba, kao i HNS. Oba kluba službeno su kažnjena radi nepodmirivanja obveza i probijanja rokova tijekom 2022. godine.

Klubovi su nakon ožujka 2023. godine, kada je UEFA preko svog tijela za financijsku kontrolu (Club Financial Control Body; CFCB) i objavila kazne u vidu oduzimanja UEFA nagrada za sudjelovanje u Konferencijskoj ligi u sezoni 2022/23, podmirili svoje obveze i u više navrata, nakon komunikacije s UEFA-om, poručili kako je za njih stvar riješena. Isto potvrđuje i sama UEFA u svom izvješću.

Nagodba između HNS-a i CFCB-a dogovorena je u kolovozu 2023. godine i može se pročitati ovdje. Prema presudi, europske licence za sezonu 2022/23 Rijeka i Osijek nisu smjeli dobiti u prvom stupnju licenciranja radi spomenutog dugovanja. Dakako, licence bi dobili u drugom stupnju licenciranja, odnosno nakon podnošenja žalbe.

Bilo kroz izvanredno podmirenje dugova, žalbu, daljnju nagodbu, produljenje roka ili odgodu plaćanja s klubovima ili CFCB-em, s obzirom na to da UEFA nema praksu izbacivanja klubova iz Europe radi prvog probijenog roka. Primjeri iz prošlosti uključuju klubove iz Kazakhstana, Srbije i Albanije, sve iz sezone 2017/18.

Inače, istu je kaznu 2012. godine UEFA dodijelila za 23 europska kluba, među kojima su tada bili Osijek i Hajduk. Kazna u vidu oduzimanja nagrade za sudjelovanje iznosila je 180 tisuća eura. Nije se zazivao prekid prvenstva, niti izmišljene kazne oduzimanja bodova i nije se dizala prašina oko europskom nogometu standardne i svakogodišnje teme. Oba kluba su tada podmirila svoje obveze u propisanim rokovima i dodijeljene su im licence nakon žalbe.

Radi želje za dizanjem prašine i stvaranjem afera, izvorni tekst napisan je vrlo perfidno, uzimajući najnegativniji mogući ishod iz svake situacije kao standard, a ne presedan.

Krivica HNS-a u ovom slučaju je, prema CFCB-u, vjerovanje nezavisnim revizorima financijskih izvješća. U Rijekinom slučaju, izvješće potpisuje jedna od najvećih revizorskih tvrtki u svijetu, nizozemski KPMG, koji broji gotovo 300 tisuća zaposlenika. Reviziju financijskih izvješća preostala tri istaknutija hrvatska prvoligaša vrše lokalne tvrtke iz njihovih gradova.

Radi toga je u nagodbi HNS-a i UEFA-e dogovoreno više točaka koje će povećati transparentnost licenciranja, među kojima je i preliminarni rok za dodjelu UEFA licenci, 31. ožujka. Upravo uvođenje tog roka rješava nastali problem: daje svim stranama dovoljno vremena da, u slučaju problema s licenciranjem, iste riješe prije početka europskih natjecanja.

Problematika izvornog dugovanja

Sporni iznos u Rijekinom slučaju bio je ukupno 180 tisuća eura, koji nije bio plaćen u lipnju 2022. godine, te 125 tisuća eura 15. siječnja 2023. godine. Nagodbama s dužnicima i odgodama plaćanja, modeli isplate i rokovi su definirani na vrijeme.

Dodatno su u komunikaciji s UEFA-om navedena potraživanja od drugih klubova, koje je CFCB prihvatio kao olakotnu okolnost. Ferencvaroš je primjerice ratu od milijun eura za transfer Stjepana Lončara radi hakerskog napada uplatio na pogrešan bankovni račun, dok Kayserispor nije platio 190 tisuća eura na ime odštete za Zorana Kvržića, za transfer iz siječnja 2020. godine. Prema pisanju Danijela Vukušića, te odštete Rijeka do danas nije dobila, unatoč presudama u klupsku korist.

Dodatna olakotna okolnost bila je i činjenica kako je do kraja siječnja 2023., Rijeka uplatila sve zakašnjele iznose, te kako je Rijeka u svim prilikama surađivala s klubovima koji su potraživali dugovanja, kao i UEFA-om. Radi toga je presuda ostala na jednogodišnjoj uvjetnoj suspenziji, koja postaje aktivna isključivo u slučaju zakašnjelog plaćanja u naredne tri sezone. HNK Rijeka je prema prvoj presudi iz ožujka 2023. pohvaljena za svoje napore u rješavanju dugovanja prije donošenja odluke.

Spomenutu presudu CFCB-a, protiv koje je Rijeka podnijela naknadno odbijenu žalbu, možete pročitati ovdje.

Izvorna novčana kazna od 450 tisuća eura jednaka je nagradi Rijeke za sudjelovanje u 3. pretkolu Konferencijske lige u sezoni 2022/23 (ispadanje od Djurgardena). Sporno je dakako da Rijeka nije smjela dobiti licencu u prvom stupnju licenciranja. Iznos kazne dovoljno govori o veličini prekršaja: da je isti bio uistinu značajan, kakvim su ga danas brojni mediji opisali, kazna zasigurno ne bi bila tek oduzimanje bonusa za sudjelovanje u natjecanju te sezone. Taj bonus klubovi dobiju kao nagradu za plasman, neovisno o rezultatu.

Nećemo u ovom tekstu o dosljednosti UEFA-inog kažnjavanja zapadnoeuropskih i “ostalih” klubova po mnogim točkama. Počevši od bakljade na stadionu, preko financijskih češljanja i FFP-a, pa sve do famoznih prolaza i stepenica na tribini koje moraju biti prohodne. Prema običaju, mišići se pokazuju na malim klubovima, dok se velikani provlače unatoč milijardama eura dugova, državnom financiranju i sličnim radnjama.

Radi ovog događaja i načina na koji je interpretiran u domaćim medijima svakako želimo Vas, čitatelje, pozvati da se češće zapitate što sve konzumiramo iz raznih medija. Ponajviše s obzirom na to koliko se provjerava točnost napisane riječi.

Riječi koje se, uz dodatak često neutemeljenih vlastitih konstrukcija, puštaju u javnost kao “službena” verzija priče.

Sviđa Vam se tekst? Preporučite članak poznanicima:

Preporučujemo

Zato je Rijeka prva

Borba u Turopolju pokazatelj je recepta kako će Rijeka gaziti dalje.

Tko je bez grijeha, neka prvi baci aut

Rijeka je rutinski preko Istre 1961 stigla do nove...afere!?

Može li Brighton, pardon Rijeka, ponovno uspjeti?

Dva modelom poslovanja vrlo slična kluba: saznajte što sve veže Rijeku i Brighton.

Mirko Marić, tipično riječki razuman transfer

Igrač neupitne kvalitete za HNL predstavljen kroz brojke.