14.1 C
Rijeka

Posjećenost – mitovi i demografija

Koliko ima istine da u Hrvatskoj postoje dvije nogometne boje? Tko svoj stadion puni razumno, a kome zjapi prazan? Koliko uža gradska regija prati svoj nogometni klub u HNL-u?

U beskonačnom zagrebačko-dalmatinskom nogometnom medijskom teroru na nacionalnoj razini, malo – gotovo nikakvog – prostora ne ostavlja se za preostalih 80% lige. Osoba koja isključivo čita razno razne listove, indekse ili gramove, gleda dnevnike, sedam dana u tjednu prisiljene raditi senzacije i priče iz ničega, dolazi do dojma da je Hrvatska podijeljena na isključivo naša dva tzv. najveća kluba. Dinamo i Hajduk. Koliko je to istina?

Najveća dva po uspjesima u UEFA natjecanjima i rezultatima? Nikako, tu je Rijeka srebrna. Po tradiciji igranja nogometa? Ne. Po broju trofeja i međusobnom omjeru? Povijesno svakako, ali 21. stoljeće nam je donijelo poprilično ravnopravnu borbu Bijelih i Bilih u tom segmentu. Najveći po apsolutnoj posjeti na stadionu? Rijeka opet srebro.

A prema popunjenosti stadiona u odnosu na broj stanovnika? Na to pitanje ćemo pokušati dati odgovor u nastavku, kroz mini demografsko istraživanje i pokušaj razbijanja mita kako je jedino bitno ono modro ili bilo. Odnosno da osim njih nitko ne gleda, ne prati ili ne voli preostale klubove HNL-a.

Popis stanovništva

Iako naša 4 vodeća kluba prema plasmanu na tablici netom završene sezone imaju navijače po cijeloj Hrvatskoj – što se pogotovo odnosi na Dinamo i Hajduk – većina posjetitelja na stadionima tih klubova živi u okolici Rijeke, Osijeka, Zagreba i Splita.

Broj gledatelja na stadionima kroz posljednjih deset sezona usporedili smo s brojem stanovnika tih gradova, njihovih županija kao i neposredne okolice samih gradova (općine i prsteni u neposrednom okruženju). Korišteni su podaci s posljednjeg popisa stanovnika iz 2021. godine.

Za riječki prsten odabrane su općine i gradovi: Rijeka, Viškovo, Matulji, Opatija, Jelenje, Čavle, Bakar, Kostrena, Klana, Lovran, Kastav i Kraljevica.

Osječki: Osijek, Čepin, Antunovac, Šodolovci, Trpinja, Erdut, Bilje, Darda, Petrijevci, Bizovac, Ernestinovo i Vladislavci.

Splitski prsten: Split, Kaštela, Solin, Klis, Dugopolje, Okrug, Podstrana, Trogir, Omiš, Dugi Rat, Supetar, Dicmo.

Zagrebački podaci su specifični. Grad Zagreb je zasebna administrativna cjelina okružena Zagrebačkom županijom kao vlastitim prstenom. Zbroj stanovnika županije i grada Zagreba u našim usporedbama predstavlja istovremeno i prsten i županiju.

U fokusu će najviše biti spomenuti prstenovi radi što preciznijeg zaključka jer, za razliku od Splitsko-dalmatinske županije, Primorsko-goranska, Grad Zagreb i Zagrebačka te pogotovo Osječko-baranjska nemaju homogenu navijačku bazu. Postoje brojna mjesta u njima gdje se često mogu pronaći navijači drugih domaćih klubova, primjer su neki kvarnerski otoci, Gorski kotar, dijelovi Slavonije i Baranja. Ipak, u neposrednoj okolici naša četiri najveća grada dovoljan je uzorak navijača “domaćeg” kluba koji čine većinu u odnosu na preostala tri.

KlubGradŽupanijaPrstenKapacitet stadiona
108 622265 419191 8018 279*
96 848258 026147 28918 856
769 9441 067 1161 067 11635 423**
161 312423 407285 88333 987

* Od sezona obuhvaćenih analizom, Rijeka je igrala na Kantridi u 13/14 i 14/15 dok je Rujevica dobila sjevernu tribinu u sezoni 17/18. Dvije je sezone (15/16 i 16/17) kapacitet Rujevice bio 5000 stanovnika. Navedene brojke su obuhvaćene u analizi.

** Nakon zagrebačkog potresa, kapacitet Maksimira pao je na 24 851, ali radi slabe posjete Dinama na utakmicama u Zagrebu, nije bilo potrebe za korekcijom 10-godišnje analize.

Korišteni akronimi

U nastavku su tablično prikazani podaci za proteklih deset sezona: od 13/14 do upravo završene 22/23, kao i prosjek za svih deset godina. Kako bi olakšali čitanje podataka, ukratko smo pojasnili terminologiju i značenje pojedinih kratica. Nakon tablica donosimo i zaključke kojima će mitovi biti razbijeni.

Stupac POSJETA predstavlja prosječni broj gledatelja tijekom navedene sezone.

PPS – postotak popunjenosti stadiona tijekom pojedine sezone. Napomena kako ova kategorija ide u korist Rijeci s obzirom na realni(ji) kapacitet stadiona u usporedbi s megalomanskim i neiskorištenim kapacitetima konkurencije.

PPŽ – popunjenost stadiona u odnosu na broj stanovnika županije.

PPG – popunjenost stadiona u odnosu na broj stanovnika grada iz kojega svakog kluba.

PPP – popunjenost stadiona u odnosu na broj stanovnika grada i njegove neposredne okolice. Kao i PPG, relevantan je pokazatelj koliko uopće ljudi prati i voli nogomet te istovremeno i domaći klub.

Povijest kroz sezone

U nastavku teksta promatramo tablice s podacima svake sezone te sažetke brojeva koji se nalaze ispod tablica. Počinjemo naravno sa završenom sezonom 2022/2023.

22/23PosjetaPPSPPŽPPGPPP
489159%1.84%4.50%2.55%
404321%1.57%4.17%2.74%
606017%0.57%0.79%0.57%
1534545%3.62%9.51%5.37%

Rijeka je protekle sezone doživjela jedinu pravu krizu u posljednjih deset sezona, ali unatoč tome prosjek od 4891 gledatelja po utakmici veći je i od šampionske sezone (!) te treći najveći u novijoj povijesti.

Ispred su samo posljednje dvije sezone na Kantridi, što prevedeno znači da je najviše gledatelja bilo u najgoroj sezoni Rijeke na Rujevici!

Osijek proživljava financijski najbolje godine u svojoj povijesti. Solidna igračka imena te borba za 2. i 3. mjesta privukla su preko 4000 gledatelja na Gradski vrt; prvi put u deset promatranih sezona. Postotak stanovništva u osječkom prstenu koji je dolazio na stadion je 2.74%, s čime su se probili i ispred Rijeke – velika je to statistička rijetkost u usporedbi ičega vezano za posjetu između Rijeke i Osijeka.

Nije samo Osijeku zamirisalo na titulu već i Hajduku te im je netom završena sezona prva u svim kategorijama. No, euforija čini svoje i što se spuštamo više u prošlost, brojke postaju niže. Jasno je stoga da je broj gledatelja usko vezan s brojem dosuđenih jedanaesteraca u korist, odnosno (prividnom) konkurentnošću u borbama za naslov prvaka.

Dinamom se nećemo previše baviti u analizama pojedinih sezona jer kroz svih deset promatranih sezona zagrebački klub u HNL-u gleda – nitko. Teorija da je posjeta mizerna radi borbe protiv obitelji Mamić postaje teže održiva, iako ima istine u njoj kada se provjeri koliko već godina su navedeni bivši rukovoditelji Dinama stanovnici BiH. Usporedbe radi, kada bi na Rujevici bilo svega 0.79% stanovnika grada Rijeke, posjeta na domaćim utakmicama Rijeke bi bila svega 860 gledatelja!

21/22PosjetaPPSPPŽPPGPPP
379946%1.43%3.50%1.98%
276415%1.07%2.85%1.88%
392611%0.37%0.51%0.37%
1266839%2.99%7.85%4.43%

Izuzev COVID sezone, 2021/22 bila je jedina sezona kada je popunjenost riječkog stadiona pala ispod 50%. Preostali klubovi nikada nisu prešli taj postotak. Iako smo svjesni da bi na većim utakmicama bilo više od 10 tisuća gledatelja, u prosjeku je Rujevica gotovo svake sezone barem upola popunjena.

U diskutabilno najkvalitetnijoj sezoni Osijeka u HNL-u ikad (polufinale Kupa, 3. mjesto i tek 3 odnosno 10 bodova zaostatka za vodećim dvojcem) uspjeli su privući svega 2764 gledatelja u prosjeku. Rijeka je u svim kategorijama je ispred Osijeka.

Dinamo je gledalo mizernih 0.37% stanovnika zagrebačkog prstena.

20/21PosjetaPPSPPŽPPGPPP
217426%0.82%2.00%1.13%
197010%0.76%2.03%1.34%
5852%0.05%0.08%0.05%
392912%0.93%2.44%1.37%

Nećemo detaljno analizirati COVID sezonu u kojoj ništa nije bilo normalno pa tako ni posjeta na stadionima tzv. velike četvorke. Iako je zanimljivo kako ova sezona nije najgora sezona u posjeti Gradskoga Vrta, što je zbilja raritet. Veliki žal ostaje za Rijekinom europskom sezonom koja je bila vrlo atraktivna, ali su navijači gledali AZ, Sociedad i Napoli pred malim ekranima.

19/20PosjetaPPSPPŽPPGPPP
432952%1.63%3.99%2.26%
322517%1.25%3.33%2.19%
357110%0.33%0.46%0.33%
1183735%2.80%7.34%4.14%

Debi Simona Rožmana po odlasku Bišćana i stručnog stožera nije bio posebno bajan pa je i domaći poraz od Dinama (0:5) – kojeg će Cosmi kasnije “srušiti” – igrao ulogu u prosjeku. No, slično kao i u COVID sezoni, proljeće su obilježile brojne zabrane i strahovi. Pa je tako veličanstvenu pobjedu nad Hajdukom (2:0) i Rijeku na vrhuncu Rožmanovog perioda gledalo čak 7326 gledatelja u ožujku, da bi u nastavku sezone sredinom lipnja na Lokomotivu stiglo tek njih 2584.

Slična priča je bila i u drugim gradovima – Dinamo je i dalje u promilima, Osijek je nastavio tonuti nakon europskih razočarenja, a Hajduk je ostao na prošlogodišnjim vrlo dobrim brojevima.

18/19PosjetaPPSPPŽPPGPPP
452655%1.71%4.17%2.36%
253413%0.98%2.62%1.72%
417912%0.39%0.54%0.39%
1197835%2.83%7.43%4.19%

Koliko Riječani vole Rijeku pokazuje i ova sezona. Unatoč javnom bojkotu dijela navijača radi ne slaganja s izborom Igora Bišćana, a posebno Renata Pilipovića za klupu Bijelih, Rujevica bilježi posjetu od preko 4500 gledatelja u prosjeku. Za Osijek nedostižno, a Dinamo je samo u sezoni 13/14 imao višu.

17/18PosjetaPPSPPŽPPGPPP
483658%1.82%4.45%2.52%
321417%1.25%3.32%2.18%
410812%0.38%0.53%0.38%
1199935%2.83%7.44%4.20%

Da se u Rijeci nisu zasitili trofeja, europskih skupina, dobroga nogometa i ljubavi prema klubu dokazuje post-šampionska sezona u kojoj bilježimo još veću posjetu na stadionu i približavanje brojkama iz doba Kantride.

16/17PosjetaPPSPPŽPPGPPP
475795%1.79%4.38%2.48%
311817%1.21%3.22%2.12%
448213%0.42%0.58%0.42%
937728%2.21%5.81%3.28%

Koliko je bolno konkurenciji bilo gledati šampionski pohod Rijeke pokazuju i gornje brojke. Razlika u posjeti između Rijeke i Hajduka (gradovi i županija) je manja od 1%: Hajduk ima u prosjeku skoro 6000 gledatelja manje. Kekova Rijeka žari i pali HNL-om, obaraju se rekordi za rekordima u neporaženosti Rijeke u Jadranskim derbijima. Rijeka se može pohvaliti i rekordnom popunjenošću stadiona od vrtoglavih 95%.

Jedina prava konkurencija u HNL-u u 10 godina se odrazila i na Dinamovim brojkama koje u proteklih 10 sezona samo jednom bile veće (14/15). Stoga ni mit da su posljednje 2-3 sezone HNL-a “najuzbudljivije ikad” ne drži vodu.

15/16PosjetaPPSPPŽPPGPPP
401880%1.51%3.70%2.09%
15208%0.59%1.57%1.03%
379911%0.36%0.49%0.36%
924627%2.18%5.73%3.23%

Koliko je za neke klubove bitan rezultat pokazuje i osječki prosjek od 1520 gledatelja u sezoni 15/16 (u usporedbi s preko 4000 u protekloj). Nije tajna da većina nogometnih klubova ipak živi na uspjesima i trofejima pa taj podatak ipak ne čudi.

14/15PosjetaPPSPPŽPPGPPP
513350%1.93%4.73%2.68%
321117%1.24%3.32%2.18%
30449%0.29%0.40%0.29%
802024%1.89%4.97%2.81%

Posljednja sezona na Kantridi je ujedno i najsvježija sezona Rijeke u kojoj se možemo pohvaliti s prosjekom iznad 5000. Postotak popunjenosti stadiona “pao” je na 50% radi većeg kapaciteta Kantride. Hajduk bilježi gotovo 7000 gledatelja manje u odnosu na rekordnu 22/23, a Rijeka i Split su gotovo izjednačeni kao gradovi, županije i prsten. U ovoj sezoni Splićanima bi bio dovoljan stadion veličine Rujevice.

Puno puta smo čuli mit da se nitko ne može usporediti s Hajdukom u HNL-u. Ne može u apsolutnim brojkama radi broja stanovnika tih dvaju gradova i regija naravno, ali kada se brojke na stadionu svedu relativno u odnosu na demografske jasno je da je mit razbijen.

13/14PosjetaPPSPPŽPPGPPP
550054%2.07%5.06%2.87%
281115%1.09%2.90%1.91%
467513%0.44%0.61%0.44%
969328%2.28%5.98%3.37%

Najbolje brojke zadnjih 10 sezona Rijeka bilježi prve prave pune sezone ulaska privatnog kapitala u klub, kada klubu i gradu ne bi bio dovoljan stadion rujevičkog kapaciteta od 5000 gledatelja (prije proširenja). Euforija ulaska u Europsku ligu bila je na vrhuncu, svi su vjerovali u Projekt i da nas u narednim godinama čekaju još ljepše stvari. Bili su u pravu.

Rezime

Nakon analize prethodnih deset sezona u posljednjoj tablici donosimo i prosjek po klubovima.

PosjetaPPSPPŽPPGPPP
439658%1.66%4.05%2.29%
284115%1.10%2.93%1.93%
384311%0.36%0.50%0.36%
1040431%2.46%6.45%3.64%

Hajduk je kralj apsolutnih brojki: s više nego dvostruko većom prosječnom posjetom od konkurencije. Rijeka, višestruko manji grad od Zagreba, sigurna je na drugom mjestu ispred Dinama i s najoptimalnijim stadionom u državi. Nakon otvaranja Pampasa (kapacitet 13005), ta činjenica će ostati važeća.

Iako Splićani i okolica u najvišem postotku prate svoj klub, ta razlika u odnosu na Rijeku, pa čak i Osijek nije ni blizu onolika koliko bi se dalo zaključiti u medijskom svijetu. Svijetu senzacionalizma i brzoga klika zatrovanog neobjektivnim tekstovima, često zlonamjernim i/ili omalovažavajućim prema HNK Rijeka.

Dinamo kao klub u gradu i regiji koja čini trećinu populacije Hrvatske ima veliki potencijal, ali unazad deset godina zapanjujuće očajne brojke. Dojma smo da postoji više novinara koji svakodnevno sele igrače Rijeke u Zagreb nego gledatelja na Dinamovim utakmicama u Zagrebu.

Rijeka se voli nepresušno: kad osvaja trofeje, ulazi u skupine, ali i kad dođu nevolje i kad nema nade. Najvažniji je to zaključak ove analize koja naravno za tu spoznaju – nije ni bila potrebna.

Podijeli tekst na mrežama: