U beskonačnom zagrebačko-dalmatinskom nogometnom medijskom teroru na nacionalnoj razini, malo – gotovo nikakvog – prostora ne ostavlja se za preostalih 80% lige. Osoba koja isključivo čita razno razne listove, indekse ili gramove, gleda dnevnike, sedam dana u tjednu prisiljene raditi senzacije i priče iz ničega, dolazi do dojma da je Hrvatska podijeljena na isključivo naša dva tzv. najveća kluba. Dinamo i Hajduk. Koliko je to istina?
Najveća dva po uspjesima u UEFA natjecanjima i rezultatima? Nikako, tu je Rijeka srebrna. Po tradiciji igranja nogometa? Ne. Po broju trofeja i međusobnom omjeru? Povijesno svakako, ali 21. stoljeće nam je donijelo poprilično ravnopravnu borbu Bijelih i Bilih u tom segmentu. Najveći po apsolutnoj posjeti na stadionu? Rijeka opet srebro.
A prema popunjenosti stadiona u odnosu na broj stanovnika? Na to pitanje ćemo pokušati dati odgovor u nastavku, kroz mini demografsko istraživanje i pokušaj razbijanja mita kako je jedino bitno ono modro ili bilo. Odnosno da osim njih nitko ne gleda, ne prati ili ne voli preostale klubove HNL-a.
Popis stanovništva
Iako naša 4 vodeća kluba prema plasmanu na tablici netom završene sezone imaju navijače po cijeloj Hrvatskoj – što se pogotovo odnosi na Dinamo i Hajduk – većina posjetitelja na stadionima tih klubova živi u okolici Rijeke, Osijeka, Zagreba i Splita.
Broj gledatelja na stadionima kroz posljednjih deset sezona usporedili smo s brojem stanovnika tih gradova, njihovih županija kao i neposredne okolice samih gradova (općine i prsteni u neposrednom okruženju). Korišteni su podaci s posljednjeg popisa stanovnika iz 2021. godine.
Za riječki prsten odabrane su općine i gradovi: Rijeka, Viškovo, Matulji, Opatija, Jelenje, Čavle, Bakar, Kostrena, Klana, Lovran, Kastav i Kraljevica.
Osječki: Osijek, Čepin, Antunovac, Šodolovci, Trpinja, Erdut, Bilje, Darda, Petrijevci, Bizovac, Ernestinovo i Vladislavci.
Splitski prsten: Split, Kaštela, Solin, Klis, Dugopolje, Okrug, Podstrana, Trogir, Omiš, Dugi Rat, Supetar, Dicmo.
Zagrebački podaci su specifični. Grad Zagreb je zasebna administrativna cjelina okružena Zagrebačkom županijom kao vlastitim prstenom. Zbroj stanovnika županije i grada Zagreba u našim usporedbama predstavlja istovremeno i prsten i županiju.
U fokusu će najviše biti spomenuti prstenovi radi što preciznijeg zaključka jer, za razliku od Splitsko-dalmatinske županije, Primorsko-goranska, Grad Zagreb i Zagrebačka te pogotovo Osječko-baranjska nemaju homogenu navijačku bazu. Postoje brojna mjesta u njima gdje se često mogu pronaći navijači drugih domaćih klubova, primjer su neki kvarnerski otoci, Gorski kotar, dijelovi Slavonije i Baranja. Ipak, u neposrednoj okolici naša četiri najveća grada dovoljan je uzorak navijača “domaćeg” kluba koji čine većinu u odnosu na preostala tri.
| Klub | Grad | Županija | Prsten | Kapacitet stadiona |
|---|---|---|---|---|
 | 108 622 | 265 419 | 191 801 | 8 279* |
 | 96 848 | 258 026 | 147 289 | 18 856 |
 | 769 944 | 1 067 116 | 1 067 116 | 35 423** |
 | 161 312 | 423 407 | 285 883 | 33 987 |
* Od sezona obuhvaćenih analizom, Rijeka je igrala na Kantridi u 13/14 i 14/15 dok je Rujevica dobila sjevernu tribinu u sezoni 17/18. Dvije je sezone (15/16 i 16/17) kapacitet Rujevice bio 5000 stanovnika. Navedene brojke su obuhvaćene u analizi.
** Nakon zagrebačkog potresa, kapacitet Maksimira pao je na 24 851, ali radi slabe posjete Dinama na utakmicama u Zagrebu, nije bilo potrebe za korekcijom 10-godišnje analize.
Korišteni akronimi
U nastavku su tablično prikazani podaci za proteklih deset sezona: od 13/14 do upravo završene 22/23, kao i prosjek za svih deset godina. Kako bi olakšali čitanje podataka, ukratko smo pojasnili terminologiju i značenje pojedinih kratica. Nakon tablica donosimo i zaključke kojima će mitovi biti razbijeni.
Stupac POSJETA predstavlja prosječni broj gledatelja tijekom navedene sezone.
PPS – postotak popunjenosti stadiona tijekom pojedine sezone. Napomena kako ova kategorija ide u korist Rijeci s obzirom na realni(ji) kapacitet stadiona u usporedbi s megalomanskim i neiskorištenim kapacitetima konkurencije.
PPŽ – popunjenost stadiona u odnosu na broj stanovnika županije.
PPG – popunjenost stadiona u odnosu na broj stanovnika grada iz kojega svakog kluba.
PPP – popunjenost stadiona u odnosu na broj stanovnika grada i njegove neposredne okolice. Kao i PPG, relevantan je pokazatelj koliko uopće ljudi prati i voli nogomet te istovremeno i domaći klub.
Povijest kroz sezone
U nastavku teksta promatramo tablice s podacima svake sezone te sažetke brojeva koji se nalaze ispod tablica. Počinjemo naravno sa završenom sezonom 2022/2023.
| 22/23 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 4891 | 59% | 1.84% | 4.50% | 2.55% |
| 4043 | 21% | 1.57% | 4.17% | 2.74% |
| 6060 | 17% | 0.57% | 0.79% | 0.57% |
| 15345 | 45% | 3.62% | 9.51% | 5.37% |
Rijeka je protekle sezone doživjela jedinu pravu krizu u posljednjih deset sezona, ali unatoč tome prosjek od 4891 gledatelja po utakmici veći je i od šampionske sezone (!) te treći najveći u novijoj povijesti.
Ispred su samo posljednje dvije sezone na Kantridi, što prevedeno znači da je najviše gledatelja bilo u najgoroj sezoni Rijeke na Rujevici!
Osijek proživljava financijski najbolje godine u svojoj povijesti. Solidna igračka imena te borba za 2. i 3. mjesta privukla su preko 4000 gledatelja na Gradski vrt; prvi put u deset promatranih sezona. Postotak stanovništva u osječkom prstenu koji je dolazio na stadion je 2.74%, s čime su se probili i ispred Rijeke – velika je to statistička rijetkost u usporedbi ičega vezano za posjetu između Rijeke i Osijeka.
Nije samo Osijeku zamirisalo na titulu već i Hajduku te im je netom završena sezona prva u svim kategorijama. No, euforija čini svoje i što se spuštamo više u prošlost, brojke postaju niže. Jasno je stoga da je broj gledatelja usko vezan s brojem dosuđenih jedanaesteraca u korist, odnosno (prividnom) konkurentnošću u borbama za naslov prvaka.
Dinamom se nećemo previše baviti u analizama pojedinih sezona jer kroz svih deset promatranih sezona zagrebački klub u HNL-u gleda – nitko. Teorija da je posjeta mizerna radi borbe protiv obitelji Mamić postaje teže održiva, iako ima istine u njoj kada se provjeri koliko već godina su navedeni bivši rukovoditelji Dinama stanovnici BiH. Usporedbe radi, kada bi na Rujevici bilo svega 0.79% stanovnika grada Rijeke, posjeta na domaćim utakmicama Rijeke bi bila svega 860 gledatelja!
| 21/22 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 3799 | 46% | 1.43% | 3.50% | 1.98% |
| 2764 | 15% | 1.07% | 2.85% | 1.88% |
| 3926 | 11% | 0.37% | 0.51% | 0.37% |
| 12668 | 39% | 2.99% | 7.85% | 4.43% |
Izuzev COVID sezone, 2021/22 bila je jedina sezona kada je popunjenost riječkog stadiona pala ispod 50%. Preostali klubovi nikada nisu prešli taj postotak. Iako smo svjesni da bi na većim utakmicama bilo više od 10 tisuća gledatelja, u prosjeku je Rujevica gotovo svake sezone barem upola popunjena.
U diskutabilno najkvalitetnijoj sezoni Osijeka u HNL-u ikad (polufinale Kupa, 3. mjesto i tek 3 odnosno 10 bodova zaostatka za vodećim dvojcem) uspjeli su privući svega 2764 gledatelja u prosjeku. Rijeka je u svim kategorijama je ispred Osijeka.
Dinamo je gledalo mizernih 0.37% stanovnika zagrebačkog prstena.
| 20/21 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 2174 | 26% | 0.82% | 2.00% | 1.13% |
| 1970 | 10% | 0.76% | 2.03% | 1.34% |
| 585 | 2% | 0.05% | 0.08% | 0.05% |
| 3929 | 12% | 0.93% | 2.44% | 1.37% |
Nećemo detaljno analizirati COVID sezonu u kojoj ništa nije bilo normalno pa tako ni posjeta na stadionima tzv. velike četvorke. Iako je zanimljivo kako ova sezona nije najgora sezona u posjeti Gradskoga Vrta, što je zbilja raritet. Veliki žal ostaje za Rijekinom europskom sezonom koja je bila vrlo atraktivna, ali su navijači gledali AZ, Sociedad i Napoli pred malim ekranima.
| 19/20 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 4329 | 52% | 1.63% | 3.99% | 2.26% |
| 3225 | 17% | 1.25% | 3.33% | 2.19% |
| 3571 | 10% | 0.33% | 0.46% | 0.33% |
| 11837 | 35% | 2.80% | 7.34% | 4.14% |
Debi Simona Rožmana po odlasku Bišćana i stručnog stožera nije bio posebno bajan pa je i domaći poraz od Dinama (0:5) – kojeg će Cosmi kasnije “srušiti” – igrao ulogu u prosjeku. No, slično kao i u COVID sezoni, proljeće su obilježile brojne zabrane i strahovi. Pa je tako veličanstvenu pobjedu nad Hajdukom (2:0) i Rijeku na vrhuncu Rožmanovog perioda gledalo čak 7326 gledatelja u ožujku, da bi u nastavku sezone sredinom lipnja na Lokomotivu stiglo tek njih 2584.
Slična priča je bila i u drugim gradovima – Dinamo je i dalje u promilima, Osijek je nastavio tonuti nakon europskih razočarenja, a Hajduk je ostao na prošlogodišnjim vrlo dobrim brojevima.
| 18/19 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 4526 | 55% | 1.71% | 4.17% | 2.36% |
| 2534 | 13% | 0.98% | 2.62% | 1.72% |
| 4179 | 12% | 0.39% | 0.54% | 0.39% |
| 11978 | 35% | 2.83% | 7.43% | 4.19% |
Koliko Riječani vole Rijeku pokazuje i ova sezona. Unatoč javnom bojkotu dijela navijača radi ne slaganja s izborom Igora Bišćana, a posebno Renata Pilipovića za klupu Bijelih, Rujevica bilježi posjetu od preko 4500 gledatelja u prosjeku. Za Osijek nedostižno, a Dinamo je samo u sezoni 13/14 imao višu.
| 17/18 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 4836 | 58% | 1.82% | 4.45% | 2.52% |
| 3214 | 17% | 1.25% | 3.32% | 2.18% |
| 4108 | 12% | 0.38% | 0.53% | 0.38% |
| 11999 | 35% | 2.83% | 7.44% | 4.20% |
Da se u Rijeci nisu zasitili trofeja, europskih skupina, dobroga nogometa i ljubavi prema klubu dokazuje post-šampionska sezona u kojoj bilježimo još veću posjetu na stadionu i približavanje brojkama iz doba Kantride.
| 16/17 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 4757 | 95% | 1.79% | 4.38% | 2.48% |
| 3118 | 17% | 1.21% | 3.22% | 2.12% |
| 4482 | 13% | 0.42% | 0.58% | 0.42% |
| 9377 | 28% | 2.21% | 5.81% | 3.28% |
Koliko je bolno konkurenciji bilo gledati šampionski pohod Rijeke pokazuju i gornje brojke. Razlika u posjeti između Rijeke i Hajduka (gradovi i županija) je manja od 1%: Hajduk ima u prosjeku skoro 6000 gledatelja manje. Kekova Rijeka žari i pali HNL-om, obaraju se rekordi za rekordima u neporaženosti Rijeke u Jadranskim derbijima. Rijeka se može pohvaliti i rekordnom popunjenošću stadiona od vrtoglavih 95%.
Jedina prava konkurencija u HNL-u u 10 godina se odrazila i na Dinamovim brojkama koje u proteklih 10 sezona samo jednom bile veće (14/15). Stoga ni mit da su posljednje 2-3 sezone HNL-a “najuzbudljivije ikad” ne drži vodu.
| 15/16 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 4018 | 80% | 1.51% | 3.70% | 2.09% |
| 1520 | 8% | 0.59% | 1.57% | 1.03% |
| 3799 | 11% | 0.36% | 0.49% | 0.36% |
| 9246 | 27% | 2.18% | 5.73% | 3.23% |
Koliko je za neke klubove bitan rezultat pokazuje i osječki prosjek od 1520 gledatelja u sezoni 15/16 (u usporedbi s preko 4000 u protekloj). Nije tajna da većina nogometnih klubova ipak živi na uspjesima i trofejima pa taj podatak ipak ne čudi.
| 14/15 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 5133 | 50% | 1.93% | 4.73% | 2.68% |
| 3211 | 17% | 1.24% | 3.32% | 2.18% |
| 3044 | 9% | 0.29% | 0.40% | 0.29% |
| 8020 | 24% | 1.89% | 4.97% | 2.81% |
Posljednja sezona na Kantridi je ujedno i najsvježija sezona Rijeke u kojoj se možemo pohvaliti s prosjekom iznad 5000. Postotak popunjenosti stadiona “pao” je na 50% radi većeg kapaciteta Kantride. Hajduk bilježi gotovo 7000 gledatelja manje u odnosu na rekordnu 22/23, a Rijeka i Split su gotovo izjednačeni kao gradovi, županije i prsten. U ovoj sezoni Splićanima bi bio dovoljan stadion veličine Rujevice.
Puno puta smo čuli mit da se nitko ne može usporediti s Hajdukom u HNL-u. Ne može u apsolutnim brojkama radi broja stanovnika tih dvaju gradova i regija naravno, ali kada se brojke na stadionu svedu relativno u odnosu na demografske jasno je da je mit razbijen.
| 13/14 | Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP |
|---|---|---|---|---|---|
| 5500 | 54% | 2.07% | 5.06% | 2.87% |
| 2811 | 15% | 1.09% | 2.90% | 1.91% |
| 4675 | 13% | 0.44% | 0.61% | 0.44% |
| 9693 | 28% | 2.28% | 5.98% | 3.37% |
Najbolje brojke zadnjih 10 sezona Rijeka bilježi prve prave pune sezone ulaska privatnog kapitala u klub, kada klubu i gradu ne bi bio dovoljan stadion rujevičkog kapaciteta od 5000 gledatelja (prije proširenja). Euforija ulaska u Europsku ligu bila je na vrhuncu, svi su vjerovali u Projekt i da nas u narednim godinama čekaju još ljepše stvari. Bili su u pravu.
Rezime
Nakon analize prethodnih deset sezona u posljednjoj tablici donosimo i prosjek po klubovima.
| Posjeta | PPS | PPŽ | PPG | PPP | |
|---|---|---|---|---|---|
| 4396 | 58% | 1.66% | 4.05% | 2.29% |
| 2841 | 15% | 1.10% | 2.93% | 1.93% |
| 3843 | 11% | 0.36% | 0.50% | 0.36% |
| 10404 | 31% | 2.46% | 6.45% | 3.64% |
Hajduk je kralj apsolutnih brojki: s više nego dvostruko većom prosječnom posjetom od konkurencije. Rijeka, višestruko manji grad od Zagreba, sigurna je na drugom mjestu ispred Dinama i s najoptimalnijim stadionom u državi. Nakon otvaranja Pampasa (kapacitet 13005), ta činjenica će ostati važeća.
Iako Splićani i okolica u najvišem postotku prate svoj klub, ta razlika u odnosu na Rijeku, pa čak i Osijek nije ni blizu onolika koliko bi se dalo zaključiti u medijskom svijetu. Svijetu senzacionalizma i brzoga klika zatrovanog neobjektivnim tekstovima, često zlonamjernim i/ili omalovažavajućim prema HNK Rijeka.
Dinamo kao klub u gradu i regiji koja čini trećinu populacije Hrvatske ima veliki potencijal, ali unazad deset godina zapanjujuće očajne brojke. Dojma smo da postoji više novinara koji svakodnevno sele igrače Rijeke u Zagreb nego gledatelja na Dinamovim utakmicama u Zagrebu.
Rijeka se voli nepresušno: kad osvaja trofeje, ulazi u skupine, ali i kad dođu nevolje i kad nema nade. Najvažniji je to zaključak ove analize koja naravno za tu spoznaju – nije ni bila potrebna.