Moneyball
Nekada se omjer udaraca bilježio uživo na komad papira, a danas najveći klubovi strogo definiraju gotovo svaku minutu igračeva života kako bi optimizirali njihove mogućnosti. Jedna od avangardi bio je Wengerov Arsenal, koji je 1990-ih u vlastitom aranžmanu snimao utakmice te koristio snimke za analizu i pripremu. Prije njih je bio Paisleyjev Liverpool, trener jednostavnog pristupa koji je s igračima raspravljao o taktici i analizi.
No pravi Moneyball je popularizirao bejzbol klub Oakland Athletics 2002. godine, kada su kao autsajder statistički, umjesto klasičnog skautinga, nalazili najbolje igrače koje mogu priuštiti, i osvojili prvenstvo. Tražili su igrače koji nisu svima poznati i popularni, ali statistički odrađuju svoj posao i doprinose rezultatu.
U nogometu se čekalo desetak godina na sličan primjer, pa je ranih 2010-ih na mala vrata ušao danski Midtjylland. Klub je osnovan 1999. godine, kao hibrid klub dvaju lokalnih rivala koji u svojoj pedesetogodišnjoj povijesti nisu došli do prve lige. Nakon kraće avanture u najvišem rangu danskog nogometa – uz povremena ispadanja u europskim kvalifikacijama – slijede tektonske promjene.
Za Dance one započinju u Engleskoj, suradnjom Matthewa Benhama i Tonyja Blooma u kladioničarskoj tvrtki Premier Bet. Benham nedugo zatim pronalazi svoj način za osvajanje tržišta, i nakon samo dvije godine, od bliskih kolega postaju suparnici koji će 20 godina kasnije stvoriti rivalstvo Brentforda i Brightona, dvaju premierligaša čiji su vlasnici danas. Benham osniva svoju kladioničarsku tvrtku, radi na svom statističkom modelu i unutar pet godina shvaća da ga može primijeniti i u profesionalnom nogometu. 2012. je kupio svoj lokalni klub Brentford, a 2014. preuzima Midtjylland.
“Nije ovo znanstvena fantastika”, kultna je izjava predsjednika Midtjyllanda Rasmusa Ankersena, na temu metoda koje koriste. Osvojili su naslov prvaka 2015., 2018. i 2020. godine (kasnije i 2024.), a upisali nekoliko nastupa u grupnim fazama Lige prvaka i Europske lige. To su ostvarili analitikom i na terenu i van njega. Jednako su koristili analitiku za pronalaženje talentiranih igrača, koliko i u taktičke svrhe optimiziranja 90 minuta utakmice.
Nisu jedini primjer uspješne priče: danski Nordsjaelland koristi slične modele kao i švedski Hammarby, a uz spomenute Brighton i Brentford, Red Bull radi slično s klubovima u svom vlasništvu koje su uzdigli na veće razine.
Od većine klubova se danas očekuje korištenje analitike gdje i kada je to moguće, ali Brentford i Midtjylland pod Benhamom su svojevrsni pioniri korištenja podataka kao temelja funkcioniranja kluba.
Analitika: buzzword ili korisno oružje?
Razvijeni klubovi, koji iz stotina milijuna eura godišnjih prihoda mogu izdvojiti pokoji milijun u analitičke svrhe, usmjere novac prema nekoj od stotina informatičkih kompanija koje su odradile prljavi posao.
Iza površine krije se mnoštvo ideja koje se fokusiraju na vrlo specifične zadatke. Tako se probio stručnjak za prekide Aaron Briggs, koji je stigao u Liverpool 2024. godine. Po sličnom principu funkcionira i DTAI sportski laboratorij u sklopu Sveučilišta u Leuvenu, koji simulacijama i znanstvenim radovima nalazi efikasne teorijske načine, koje čekaju na svoju probu u stvarnim uvjetima. Švicarski CIES Football Observatory vode četiri osobe; fokusiraju se na modele tržišne vrijednosti i analiza demografskih karakteristika nogometaša.
To je samo nekoliko konkretnih primjera u moru knjiga, tekstova, istraživanja i dakako – gotovih proizvoda. Nemoguće ih je povezati sve na jedno mjesto, barem ne toliko detaljno.
Ali koliko detaljno je dovoljno detaljno? Ovisi koga pitate. Jer, i ovaj isječak iz analize optimalnog defenzivnog pozicioniranja je – koliko god čudno zvučalo – nogomet…
Hrvatskom niželigašu, koji svoje protivnike neće pronaći u bazama vodećih svjetskih proizvoda, ništa od ovog nije korisno, jer nemaju podatke spremne za analizu. Njih čeka enorman posao prikupljanja i obrade, što analitiku često čini preskupom već na prvom koraku. Na najvišoj razini je priča ipak drukčija: većina hrvatskih prvoligaša u stručnom stožeru ima svog “analitičara”.
Ali prema svemu sudeći, i njihove uloge su uglavnom minimalne. Ryan O’Hanlon u knjizi Net Gains tvrdi kako većina nogometnih zaposlenika u Premiershipu 2024. godine, titule naziva “analitičar”, nije imala gotovo nikakav utjecaj na taktičke odluke momčadi. Klubovi su ih zapošljavali iz straha da ne ispadnu – neozbiljni.
Lanac je snažan koliko i njegova najslabija karika… Nogometnim rječnikom, pobjedonosna formula nije efikasna ako se ne može uspješno izvršiti na terenu. Odnosno, kvaliteta igrača odlučuje o svemu. Pa tako i o izvršavanju planiranog.
Najveći izazov nije prikupljanje, obrada ili prezentacija čarobne formule, nego prilagodba na realne uvjete i trokut analitičar – trener – igrač.
Sveprisutni xG
Uz svu informatičku i financijsku moć najvećih klubova svijeta, spektakularan zaključak kojeg je uvela analitika jest: pucajte iz opasnijih pozicija što bliže golu jer tada imate veće šanse za pogodak. Dobro jutro.
Jedna od najpopularnijih naprednih statistika koje su ušle u mainstream jest dakako xG, ili očekivani golovi. Takav model je i matematički potvrdio primjerice da su udarci iz daljine često isto što i gubitak lopte. Modeli pritom nisu identični na svakoj platformi, ali se na tako velikom skupu podataka uglavnom izjednače (često je izračun temeljen na bazi podataka od milijun udaraca).
Parametri koji utječu na konačnu xG vrijednost su: relativna pozicija napadača (kut igrača prema golu, udaljenost od gola, neometan pogled prema golu, pritisak protivnika,…), pozicija golmana, tip udarca (udarac glavom, nogom, volej,…), te potezi koji prethode udarcu (prekid, ubačaj, dodavanje, oduzeta lopta,…). Najveći xG ima udarac s bijele točke: 0.79. Prevedeno, oko 80 % jedanaesteraca rezultira pogotkom.
Zato u modernom nogometu golman više ne ispucava lopte, korneri se sve češće izvode kratko, a udarci iz daljine kod mnogih trenera znače selidbu na klupu. Jer se pokazalo da su to najčešće pogrešne odluke.
xG se često pogrešno promatra: veći broj ne znači da je momčad trebala pobijediti utakmicu; znači da su stvorili bolje šanse. Igrač koji nadmašuje xG možda ima sreće, a možda je odličan u završnici. O svim odstupanjima u pravilu brine varijanca, koja bi na dovoljno velikom uzorku trebala slijediti očekivane iznose.
Nepresušan i analitika
Stavovi u člancima na Nepresušan često su pojašnjeni opipljivim dokazima u vidu statistika ili brojki.
U člancima s radar vizualizacijama, poznate i kao pizza chart, razlikuju se korištene metrike prema pozicijama igrača. Kategorizirane su u ofenzivne, u posjedu i defenzivne, a ispod su definicije svih korištenih pojmova, i njihovi izračuni.
Ofenziva obuhvaća sve napadačke karakteristike.
- Očekivani golovi (engl. expected goals, xG) – statistička vjerojatnost postizanja pogotka iz udarca
- Precizni udarci – omjer udaraca u okvir i ukupnog broja udaraca prema golu
- Driblinzi – omjer uspješnih driblinga i ukupnog broja pokušaja
- Osvojen prostor (engl. progressive run) je prenošenje lopte u posjedu, tijekom kojeg igrač pokrije barem 10, 15 ili 30 metara terena. Udaljenost ovisi o tome je li igrač loptu i primio i predao u svojoj polovici (trk od minimalno 30 m), primio u svojoj, a predao u protivničkoj polovici (15 m), odnosno primio i predao u protivničkoj polovici (10 m).
Posjed obuhvaća kvalitetu igrača s loptom u nogama.
- Očekivane asistencije (engl. expected assists, xA) – statistička vjerojatnost postizanja pogotka iz upućenog dodavanja, čime dodavanje efektivno postaje asistencija.
- Progresivna dodavanja (engl. progressive pass) je identično kao osvojen prostor, ali putem prizemno dodane lopte suigraču.
- Ključna dodavanja (engl. key pass) – smatra se svaka lopta po podu koja stavi primatelja u gol šansu.
- Kvaliteta dodavanja – uspješan broj dodavanja zbrojen s uspješnim brojem kratkih i srednjih dodavanja.
- Preciznost ubačaja – omjer uspješnih ubačaja i ukupnog broja pokušaja
Defenziva je najteža za pratiti, jer takve radnje uvelike ovise o više faktora odnosno teško ih je postaviti u kontekst jednog braniča. Najčešće se koriste tek one osnovne, lako mjerljive.
- Prekršaji – negativna vrijednost broja prekršaja (na grafu, više je bolje)
- Presječene lopte – broj presječenih lopti na 90 minuta, prilagođen posjedu momčadi
- Defenzivni dueli – omjer osvojenih defenzivnih duela i ukupnog broja
Sve vrijednosti vizualizirane su kao postotni rank (percentil) u odnosu na referentnu skupinu igrača. Igrač koji ima iznadprosječne vrijednosti bit će iznad 50. percentila, koji predstavlja prosječnu vrijednost.
Na vizualizacijama je 99. percentil prikazan kao gotovo ispunjena površina, pa je najjednostavniji način za čitanje po principu – više je bolje.
Korist ili prilagodba?
Podatke treba uvijek uzimati s dozom rezerve, jer na najnižoj razini – prilikom prikupljanja i obrade pojedinačne situacije – može doći do logičkih grešaka. Primjerice, dodavanje prema suigraču kada lopta odskoči zbog lošeg terena i ode u aut klasificira se kao pogrešno.
Koliko ovakvi podaci imaju mjesta u emotivnom sportu koji je nastao iz nogometne romantike, procijenite sami. Kao što klubovi svakodnevno balansiraju između realne potrebe u svrhu poboljšanja i obveze prilagodbe kako ne bi zaostajali za konkurencijom.
Rijeka je u ovoj priči među old school imenima. Damir Mišković ne bira sredstva, ali kroz godine ostavlja dojam kako više vjeruje agenciji s kojom uspješno surađuje nego nečijem glorificiranom Excelu. A iako bi Rijeka mogla biti bolja, pitanje je u kojem omjeru… Te naravno, ono ključno: koliko sve to košta.